Individualna psihoterapija

Ukoliko imate bilo kakvih psiholoških i emotivnih poteškoća u svakodnevnom životu, psihoterapija bi mogla da vam bude od pomoći, a naročito Racionalna Emotivna Bihevioralna Terapija (REBT). Šta se podrazumeva pod ovom terapijom, te u kojim situacijama je ona pravi izbor, pročitajte u nastavku.

Ne znate kako da se izborite sa pritiskom negativnih, neprijatnih emocija? Često imate osećaj da vam nedostaje vazduh, muče vas vrtoglavice, osećate „stezanje“ u grudima, imate potrebu da pobegnete? Često su vam misli blokirane, ne možete jasno da razmišljate, ali ni da govorite? Pitate se kako da ojačate samopouzdanje i samopoštovanje na način da ono bude trajno, a da ne zavisi od ponašanja drugih, ostvarenih i neostvarenih ciljeva? Ne znate da se zauzmete za sebe i postavite granice u odnosu na druge bez osećanja krivice? Teško vam je da prihvatite neizvesnost?

Ukoliko ste se prepoznali u jednoj ili više ovih situacija, a ne znate kako da ih prevaziđete, možda je trenutak da se upoznate sa efikasnošću i lekovitošću psihoterapije. Psihoterapija vam može pomoći da rešite nedoumice koje vas muče, te da steknete trajnu emocionalnu stabilnost.

Sekundarni emocionalni problem ili simptom stresa

U radu sa klijentima (pacijentima) često koristimo izraz „problem oko problema“. To se dešava u slučaju kada klijenti komplikuju i održavaju primarne simptome, tako što ih smatraju sramotnim. Mnogi smatraju da su njihovi simptomi nepodnošljivi što može pojačati i učvrstiti početne simptome.

 

Psihičke probleme često prate stigmatizacije:

Na primer:

„Stidim se što sam ovakav paničar“

„Sramotno je što se osećam ovako depresivno“

„Ja sam psiholog i ne bi trebalo da imam emocionalnih problema, budem anksiozna, mislim iracionalno i radim bilo šta suprotno onome što REBT zastupa…“

„Pošto bi već trebalo da govorim savršeno engleski kao doktor nauka, sramotno je i nepodnošljivo da sada krenem na početni kurs“…

 

Prvi korak – otklanjanje sekundarnog emocionalnog problema u saradnji sa terapeutom

Osnovna ideja kognitivnog modela da je disfunkcionalno mišljenje (koje utiče na pacijentovo / klijentovo raspoloženje i ponašanje) uobičajeno kod svih psihičkih stanja ili poremećaja. Dovođenjem u pitanje, proverom i menjanjem mišljenja dolazi se do poboljšanja u raspoloženju i ponašanju.

 

Trajna promena je promena pacijentovih bazičnih disfunkcionalnih uverenja

Kognitivni terapeut koristi različite tehnike za promenu mišljenja, raspoloženja i ponašanja. Izbor u tretmanu zavisi od pacijentovih (klijentovih) specifičnih poremećaja.

 

Kako tipično izgleda proces individualne REBT terapije?

 

Faza 1: Uspostavljanje terapijskog odnosa

  • Stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja gdje se klijent oseća udobno deleći svoje misli i osećanja
  • Početna procena klijentovih emocionalnih problema, ciljeva terapije i očekivanja.

Faza 2: Identifikacija i analiza problema

  • Identificiranje specifičnih emocionalnih i ponašajnih problema s kojima se klijent suočava.
  • Koristi se ABC model (Aktivirajući događaj, Uverenja, Posledice) za razumijevanje veze između događaja, klijentovih uverenja o događaju i emocionalnih/ponašajnih posledica.

Faza 3: Disputacija i promena uverenja

  • Terapeut pomaže klijentu u izazivanju i osporavanju iracionalnih uvjerenja putem logičkih, empirijskih i pragmatičnih metoda.
  • Razvijanje novih, racionalnijih i konstruktivnijih uverenja.

Faza 4: Promena emocionalnih reakcija i ponašanja

  • Poticanje klijenta da primjenjuje nova uverenja u stvarnim situacijama.
  • Korištenje bihevioralnih tehnika, kao što su postavljanje ciljeva, domaći zadaci, vežbe izlaganja za promenu ponašanja.

Faza 5: Praćenje

  • Redovno procenjivanje napretka klijenta u postizanju ciljeva terapije.
  • Pružanje podrške, ohrabrenja i povratne informacije tokom procesa.

Faza 6: Završetak terapije

  • Kada su ciljevi terapije postignuti, postupno završavanje seansi uz evaluaciju dugoročnog napretka.
  • Razvoj plana za održavanje postignutih promena i prevenciju recidiva.

Karakteristike REBT terapije

Edukativni pristup: REBT često uključuje edukativni aspekt, gdje klijenti uče o principima terapije i kako ih primijeniti.

  • Aktivno učešće: Klijenti su aktivni učesnici u terapiji, prkatikovanjem vežbi primjenjujući naučene tehnike.
  • Direktivnost terapeuta: Terapeuti u REBT-u često su direktivniji, vodeći proces terapije i pomažući klijentima u identificiranju i rešavanju problema.
  • Individualizirani pristup: Iako je REBT strukturiran, pristup se prilagođava potrebama i specifičnostima svakog klijenta.
  • Etički okvir: Terapija se odvija u okviru etičkih načela s poštovanja, poverenja i prava klijenta, s po etičkih smjernica, s poštovanjem povjerljivosti i prava klijenta.

Šta je skala emocionalnih blokada?

Skala emocionalnih blokada je alat koji se koristi u identifikaciji emocija koje vas mogu blokirati u svakodnevnom životu.
Ona može da pomogne u samosagledavanju emocionalnih blokada koje vas održavaju u nekorisnim ponašanjima, te blokirajućim i preplavljujućim osećanjima.
Sastoji se od četiri grupe emocija (ljutnja i bes, briga i strepnja, osećaj niže vrednosti i prokrastinacija/odlaganje), koje su opisane različitim tvrdnjama. Svaka tvrdnja nosi određeni broj bodova (od 1 do 7) u zavinsoti od vaših odgovora. Ponuđeni odgovori su: nikad (1), retko (2), ponekad (3), nisam siguran (4), često (5), gotovo uvek (6) i uvek (7).